Zagrablje je neformalno naselje na Cetinju sa ~12 domaćinstava, obilježeno nesigurnim stanovanjem, rizicima od požara zbog nepravilnih elektro-priključaka i ozbiljnim problemom nedostatka dokumenata i osnovnih sredstava za život. Hitni prioriteti su rješavanje stambenog statusa, sigurni priključci za struju i ciljane intervencije za najugroženije porodice.
Opština: Cetinje
Naselje: Zagrablje
Tip: neformalno naselje
GPS: 42.3660276, 18.9406045
Procjena: ~12 domaćinstava / ~45 stanovnika
Posjeta: 24.08.2025 u
Zagrablje je manje neformalno naselje na području Cetinja, sa oko 12 domaćinstava koja žive u objektima uglavnom solidnog fizičkog stanja, ali bez riješenog vlasničkog statusa, što stvara stalni strah od iseljenja. Zajednica se suočava sa čestim požarima izazvanim nepravilnim i zajedničkim priključenjima na električnu mrežu, jer mnogi nijesu u mogućnosti da redovno plaćaju račune. Dio stanovnika nema lična dokumenta i nalazi se na rubu egzistencije, zbog čega hrana i osnovna sredstva za život često nedostaju. Uprkos tome, prisutni su pozitivni primjeri uključivanja djece u obrazovni sistem i angažmana onih sa dokumentima na radu bez istaknute diskriminacije.
Veliki broj stanovnika Zagrablja nema lična dokumenta, što direktno ograničava pristup zdravstvenoj zaštiti, dječjem dodatku, formalnom zapošljavanju i drugim pravima. Oni koji posjeduju dokumenta uglavnom su uspjeli da ostvare izabranog doktora, dječji dodatak i zaposlenje, nerijetko i kroz rad u inostranstvu. Preporučuje se ciljano posredovanje sa institucijama radi hitnog rješavanja ličnih dokumenata, uključujući podršku porodicama koje su uslijed požara ili drugih okolnosti ostale bez bilo kakve dokumentacije.
Djeca iz Zagrablja uglavnom pohađaju Osnovnu školu “Njegoš”, uz obezbijeđen prevoz, što doprinosi visokoj stopi uključenosti (oko 85%). Manji broj djece ne ide redovno u školu zbog prosjačenja ili nedostatka novca, dok pojedina djeca još nijesu školske dobi. Nije prijavljena sistemska diskriminacija u pristupu obrazovanju, ali ekonomska nestabilnost i angažovanje djece u prosjačenju ostaju značajne prepreke.
Stanovnici se pretežno oslanjaju na dnevnice, sezonske poslove, sakupljanje sekundarnih sirovina i povremenu trgovinu robom (zavjese, šerpe, odjeća), dok je prosjačenje prisutno kao dodatni ili nužni izvor prihoda. Formalno zapošljavanje postoji kod dijela stanovnika, uključujući rad u Komunalnom preduzeću, uglavnom kod onih sa regulisanim dokumentima. Iz izraženih potreba vidljivo je interesovanje za obuke, alat i dozvole koje bi omogućile sigurnije i održivije izvore prihoda.
“Živimo u kućama koje nijesu naše i svaki dan strahujemo da ćemo morati da se iselimo.”
“Struja nam stalno pravi probleme, a bojimo se požara zbog tih priključaka.”
“Najveća briga su krov nad glavom i pomoć za one koji nemaju nikakva dokumenta ni prihode.”
Saglasnosti: foto – DA; video – DA; dron – DA; objava na sajtu projekta – DA
Kontakt osoba: Feton – 069 758 367 (uz datu saglasnost)
